Dragi prijatelji, braćo i sestre kršćani Europe,

 

u nastavku slijedi sažetak poglavlja pod naslovom “Prema ispravnome razumijevanju slobode i tolerancije” autora Rocca Buttiglionea iz knjige: „Izlazak iz slijepe ulice. Vodič za kršćane u javnim nastupima“ u izdanju „Kairos Publications“ iz Beča.

 

Rocco Buttiglione jedan je od najistaknutijih talijanskih političara i filozofa, profesor političkih znanosti u Rimu te potpredsjednik Komore zastupnikâ. Godine 2004. imenovan je za člana Europske Komisije, ali u tome nije uspio radi kampanje radikalnih političkih skupina protivnih njegovim kršćanskim gledištima vezanima uz obitelj i suvremeno društvo.

 

U svome prilogu navedenoj knjizi, objašnjava – na temelju razmišljanjâ Sokrata, Maxa Schelera, svetoga Augustina, Immanuela Kanta, Luthera, Aristotela, kao i na temelju nauka pape Benedikta XVI, zbog čega sloboda mora biti utemeljena na potrazi za istinom te zašto se čini kako je tolerancije nestalo iz područja javnosti. U nastavku slijedi sažetak njegova članka, dok čitavu verziju možete preuzeti ovdje.

 

Hvala vam na zalaganju za kršćansku Europu, kao i na tome što molite s nama!

 

Vaša ekipa Europe za Krista!

 

 

- * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * - * -

 

 

“Ka ispravnome razumijevanju slobode i tolerancije” autora Rocca Buttligionea (sažetak)

 

Fenomen ljudske slobode moguće je razmatrati - kao što je slučaj sa slobodom životinja, kao sposobnost djelovanja u skladu s naravi. Ali, ljudi su, za razliku od svih ostalih stvorenja, podložni zakonu savjesti te mogu biti slobodni jedino ako slušaju nutarnji glas svoje moralne savjesti, što ga je Sokrat prvi opisao kao svijet vrijednosti.

 

Prema mišljenju Rocca Buttiglionea, “Svijet vrijednosti (navlastit čovjeku) nadahnut je traganjem za istinom.” Ako čovjek želi biti slobodan, mora biti u stanju ponašati se razumno. Ljudska se sloboda određuje u suprotnosti prema sljedeće dvije vrste pritisaka: vanjskoga pritiska te nutarnjega pritiska instinktivnih porivâ. Rođeni smo slobodni, ali slobodni postajemo ujedno i traganjem za slobodom te nadziranjem vlastitih strasti.

 

S obzirom na složenost ljudske slobode, možemo o njoj govoriti na dva sljedeća načina: manja sloboda (sloboda tijela, sloboda činiti što me volja) te veća sloboda (kršćanska sloboda činiti dobro). Tu je, potom, i paradoks ljudske slobode: “S jedne strane, sloboda zahtijeva izostanak vanjskoga pritiska. S druge, pak, strane, ona traži sposobnost upravljanja vlastitim postupcima u skladu s objektivnom istinom (…) Bez objektivne istine, naime, čovjek ne može biti slobodan.”

 

Danas, kada je na djelu obezvrjeđenje svih vrijednosti, čini se kako je i sloboda svedena na manju slobodu. Rocco Buttiglione objašnjava kako: “izgubimo li iz vida istinsko značenje slobode, gubimo istovremeno i takozvanu ‘antropološku razliku’, odnosno - element koji tvori razliku između čovjeka i životinja, a to je veća sloboda, utemeljena na traganju za istinom i susretanju istine.”

 

Naposljetku, poimanje slobode izravno je vezano uz poimanje tolerancije. Suština slobode sastoji se u “slobodi reći istinu“, a suština tolerancije: “dužni smo tolerirati slobodu drugoga govoriti istinu, odnosno, ono što ta osoba po svojoj savjesti smatra istinitim.“ Međutim, “ako ne postoji objektivna istina, tada sila zauzima njeno mjesto te oni koji su moćniji ujedno posjeduju i razmjerno veću količinu istine.“

 

Ovdje pročitajte cjeloviti tekst Rocca Buttiglionea na engleskom.

 

Ka ispravnu razumijevanju slobode i tolerancije prilog je izdanju „Izlaz iz slijepe ulice. Vodič („navigator“) za kršćane u javnim nastupima“ (2011., Kairos Publications, urednici Gudrun i Martin Kugler). Knjigu možete nabaviti u elektronskom izdanju ili tvrdom tisku – ovdje izvolite pronaći opis i uvjete.